Nedavno izvješće o zdravstvenom stanju u EU zaključilo je da samo temeljitim preispitivanjem naših zdravstvenih sustava i sustava skrbi možemo osigurati da oni ostanu primjereni svrsi. To znači sustave čiji je cilj nastaviti promicati zdravlje, spriječiti bolesti i pružiti skrb usmjerenu na pacijenta koja zadovoljava potrebe građana. Zdravstveni sustavi i sustavi skrbi zahtijevaju reforme i inovativna rješenja kako bi postali otporniji, dostupniji i učinkovitiji u pružanju kvalitetne skrbi europskim građanima.

Europski zdravstveni sustavi i sustavi skrbi suočavaju se s ozbiljnim izazovima. To su starenje, višestruki morbiditet, nedostatak zdravstvene radne snage i sve veći teret nezaraznih bolesti koje se mogu spriječiti uzrokovanih rizičnim čimbenicima kao što su duhan, alkohol i pretilost te druge bolesti uključujući neurodegenerativne i rijetke bolesti. Također smo svjedoci rastuće prijetnje od zaraznih bolesti zbog povećane otpornosti na antibiotike i novih ili ponovno pojavljujućih patogena. Javna potrošnja na zdravstvo i dugotrajnu skrb u stalnom je porastu u državama članicama EU-a i očekuje se da će tako i dalje rasti.

Digitalna rješenja za zdravlje i njegu mogu povećati dobrobit milijuna građana i radikalno promijeniti način na koji se zdravstvene usluge i usluge njege pružaju pacijentima, ako su osmišljena svrhovito i implementirana na troškovno učinkovit način. Digitalizacija može podržati kontinuitet skrbi preko granica, što je važan aspekt za one koji provode vrijeme u inozemstvu zbog posla ili slobodnog vremena. Digitalizacija također može pomoći u promicanju zdravlja i sprječavanju bolesti, uključujući i na radnom mjestu. Može podržati reformu zdravstvenih sustava i njihovu tranziciju na nove modele skrbi, usredotočene na potrebe ljudi i omogućiti prelazak sa sustava usredotočenih na bolnicu na strukture koje su više utemeljene na zajednici i integrirane strukture skrbi. Digitalni alati mogu prevesti znanstvene spoznaje u pomoć građanima da ostanu u dobrom zdravlju, čime se pomaže da se osigura da se ne pretvore u pacijente. Oni također imaju potencijal omogućiti bolju upotrebu zdravstvenih podataka u istraživanju i inovacijama za podršku personaliziranoj zdravstvenoj skrbi, boljim zdravstvenim intervencijama i učinkovitijim sustavima zdravstvene i socijalne skrbi.

Podaci su ključni pokretač digitalne transformacije. Zdravstveni podaci mogu biti dostupni u različitim oblicima; ne upravlja se na isti način u svim državama članicama EU ili unutar nacionalnih zdravstvenih sustava. Često nije dostupan ni samim pacijentima ili državnim tijelima, medicinskim stručnjacima ili istraživačima koji bi im pomogli da razviju i pruže bolju dijagnozu, liječenje ili personaliziranu skrb. Čak i tamo gdje postoje, zdravstveni podaci često ovise o tehnologijama koje nisu interoperabilne, što ometa njihovu široku upotrebu.

Zbog toga zdravstvenim sustavima nedostaju ključne informacije za optimizaciju njihovih usluga, a pružateljima je teško izgraditi ekonomiju razmjera kako bi ponudili učinkovita rješenja za digitalno zdravlje i njegu te podržali prekograničnu upotrebu zdravstvenih usluga. Kao rezultat toga, građani još ne mogu u potpunosti imati koristi od jedinstvenog digitalnog tržišta u ovom području. Rascjepkanost tržišta i nedostatak interoperabilnosti u zdravstvenim sustavima stoje na putu integriranom pristupu prevenciji bolesti, njezi i liječenju koji je bolje prilagođen potrebama ljudi.

Potreba za daljnjim akcijama EU

Do danas je prihvaćanje digitalnih rješenja za zdravstvo i njegu i dalje sporo i uvelike se razlikuje među državama članicama i regijama. Daljnje djelovanje na razini EU-a ključno je za ubrzavanje značajne upotrebe digitalnih rješenja u javnom zdravstvu i zdravstvenoj skrbi u Europi. U svom srednjoročnom pregledu provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta.

Komisija je izrazila namjeru poduzimanja daljnjih radnji u tri područja:

• siguran pristup građana i razmjena zdravstvenih podataka preko granica;
• bolje podatke za unapređenje istraživanja, prevenciju bolesti i personalizirano zdravlje i skrb;
• digitalni alati za osnaživanje građana i skrb usmjerenu na osobu.

U tu svrhu Komisija je provela javno savjetovanje. Odgovori na konzultacije u velikoj su mjeri prepoznali potrebu za daljnjim radom, identificirajući važne izazove koji sprječavaju usvajanje rješenja za digitalno zdravlje i njegu diljem EU-a i nedovoljno zadovoljavaju potrebe ljudi. To se odnosi na područja kao što su pristup zdravstvenim podacima, raznolikost elektroničkih zdravstvenih zapisa, nedostatak tehničke interoperabilnosti i pristup digitalnim zdravstvenim uslugama. Savjetovanje je također identificiralo probleme specifične za elektroničku razmjenu podataka, naime rizik od povrede privatnosti, rizike kibernetičke sigurnosti te kvalitetu i pouzdanost podataka.

Što se tiče opsega budućih aktivnosti EU-a, ispitanici su dali prednost:

• razvoj standarda za kvalitetu podataka, pouzdanost i kibersigurnosti na razini EU-a;
• Standardizacija elektroničkih zdravstvenih zapisa na razini EU-a; i
• bolja interoperabilnost kroz otvorene formate razmjene.

Dana 8. prosinca 2017. Vijeće je donijelo zaključke pozivajući države članice i Komisiju da zajedno rade na nizu pitanja i iskoriste potencijal digitalnih tehnologija u zdravstvu i skrbi. Zaključci također posebno pozivaju na provedbu postojećeg zakonodavstva EU-a o zaštiti osobnih podataka, elektroničkoj identifikaciji i informacijskoj sigurnosti u zdravstvenom sektoru.

Ovo priopćenje navodi kako EU može pomoći u ispunjavanju ciljeva ovih zaključaka Vijeća. Predlaže se izgradnja potrebne suradnje i infrastrukture diljem EU-a i na taj način pomoć državama članicama da ispune svoje političke obveze u tim područjima. Predložene radnje također podupiru opredjeljenje Komisije da ispuni ciljeve održivog razvoja o zdravom životu i dobrobiti za sve u svim dobima i načela Europskog stupa socijalnih prava.

Vizija navedena u ovom priopćenju je promicanje zdravlja, prevencija i kontrola bolesti, pomoć u rješavanju nezadovoljenih potreba pacijenata i olakšavanje građanima jednakog pristupa visokokvalitetnoj skrbi kroz smislenu upotrebu digitalnih inovacija. Također će ojačati otpornost i održivost europskih zdravstvenih sustava i sustava skrbi. Pomažući da se maksimizira potencijal digitalnog unutarnjeg tržišta sa širom primjenom digitalnih proizvoda i usluga u zdravstvu i skrbi, predložene radnje također imaju za cilj potaknuti rast i promicati europsku industriju u toj domeni.

Alati za digitalne osobe za osnaživanje građana i skrb u središtu

Starenje stanovništva zajedno s rastućim teretom kroničnih stanja i multimorbiditeta stalno povećavaju potražnju za zdravljem i njegom. To znači da sustavi zdravstvene i socijalne skrbi moraju razviti drugačiji pristup kako bi omogućili učinkovitije pružanje skrbi i suočili se sa složenošću različitih usluga kojima se pacijenti sada trebaju snalaziti. Zato je općepriznato da se zdravstveni sustavi trebaju pomaknuti s liječenja na promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, s fokusa na bolest na fokus na dobrobit i pojedince, te s fragmentacije usluga na integraciju i koordinaciju usluga duž kontinuitet skrbi.

Kako bi bolje unaprijedili promicanje zdravlja, spriječili bolesti i pružili integrirane usluge temeljene na potrebama ljudi, zdravstveni sustavi moraju pronaći inovativna rješenja kroz nove tehnologije, proizvode i organizacijske promjene.

Ključni za uspjeh ove transformacije su:

• konfiguracija novih modela skrbi,
• korištenje procjene zdravstvene tehnologije za postizanje veće kvalitete i održivosti zdravstvene usluge,
• uključivanje multidisciplinarnih timova za skrb s novim ili redizajniranim ulogama stručnjaka za skrb,
• integracija promocije i prevencije u primarnu zdravstvenu zaštitu,
• zdravstvenu radnu snagu dovoljnog kapaciteta i odgovarajućih vještina,
• aktivnu suradnju između zdravstvenih radnika i pacijenata, i
• korištenje digitalnih rješenja, koja sva pružaju potrebna sredstva za pružanje učinkovite i troškovno učinkovite skrbi.

Pristupi organiziranju zdravlja i njege usmjereni na osobu mogu omogućiti građanima da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje, poboljšaju svoju dobrobit i kvalitetu skrbi te pridonesu održivim zdravstvenim sustavima. Korištenjem digitalnih rješenja, poput nosivih i zdravstvenih aplikacija, građani se mogu aktivno uključiti u promicanje zdravlja i samokontrolu kroničnih stanja. To zauzvrat može pomoći u kontroli rastuće potražnje za zdravljem i njegom. Digitalni alati imaju veliki potencijal za širenje znanstvenih spoznaja u lako dostupnom obliku, kako bi pomogli ljudima da ostanu u dobrom zdravlju – čime se sprječava njihovo pretvaranje u pacijente. Temeljeći se na znanstvenim informacijama o čimbenicima rizika, digitalna rješenja mogu se koristiti u svim sektorima, uključujući obrazovanje, promet i urbane politike za promicanje informiranja i kampanja podizanja svijesti o zdravim stilovima života. Digitalni alati također omogućuju građanima da svojim liječnicima daju povratne informacije i podatke o svom zdravlju. To može poboljšati kvalitetu zdravstvenih usluga te u konačnici zdravlje i dobrobit ljudi.

Do sada su se takvi novi modeli skrbi obično primjenjivali u malom opsegu, ali prvi dokazi ukazuju na njihovu korist i za pacijente i za zdravstvene sustave i sustave skrbi.

Izvor: EUROPEAN COMMISSION: COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS on enabling the digital transformation of health and care in the Digital Single Market; empowering citizens and building a healthier society {SWD(2018) 126 final} – izvadak iz teksta